U Istri, neke od najvećih istarskih turističkih tvrtki koje se redovito sastaju kako bi razgovarale o zajedničkim problemima i izazovima, proučavaju model upravljanja destinacijom Umag, koji je ove godine osmislila tvrtka Istraturist bez mnogo upliva lokalnih turističkih zajednica.

Na nedavnom sastanku nas predstavnika turističkog sektora HUP-a s ministrom turizma Damirom Bajsom, ministar se ponovno nije pojavio. Državni tajnik Branko Grgić i ravnatelj Uprave za razvoj turizma Robert Pende koji su umjesto njega došli, s nama su raspravljali o brojnim problemima, uključujući naš zahtjev da se raspravi mogućnost ili nemogućnost da se sadašnja struktura Hrvatske turističke zajednice prilagodi izazovima i zahtjevima suvremenog turističkog tržišta, uključujući i upravljanje destinacijom. Gospoda iz ministarstva predložila su zajednički sastanak s HTZ-om. Hoće li do njega doći i čime će on rezultirati ostaje za vidjeti. Po mojem mišljenju, brza i radikalna reforma HTZ-a preduvjet je bilo kakve pozitivne promjene u hrvatskom turizmu te sumnjam da sadašnja struktura HTZ-a može na ikoji način doprinijeti ovoj diskusiji.

Prava rješenja su u brzom promptnom reagiranju na zahtjeve tržišta pa ako treba, a trebalo bi biti i korak ispred ostalih…

Nažalost naša turistička vlada još radi i mijenja silne master planove koji skupo plaća i nikad ne provodi do kraja, ako ih i započinje provoditi.

Mislim da je Valamar korak ispred (ako ne i više) te da bi on trebao postati uzor razvoju HTZ-u, te se u potpunosti izdići iz ponude onoga što postoji na nivou Hrvatske te pokazati kako se ulazi i kreće svjetskim turističkim tržištem.

Ja sam turistički radnik,sportski stručnjak i mislim da isto kao što je bitan kongresni turizam,tako je bitan i sportski turizam i turizam sportskih događaja, te znanje iskorištavanja i valoriziranja sportskih evenata, pošto je Hrvatska do sada bila, a i bit će organizator mnogih sportskih manifestacija.

Isto tako je bitna detaljna razrada i priprema praćenja i ostalih evenata koji se događaju u pojedinim regijama ili na nivou cijele Hrvatske te iznaći mogućnosti ekonomske valorizacije takvih evenata, a koji bi ujedno bili i promocija Valamara u cjelini kao i pojedinih destinacija.

Postoje cijele studije koje pokazuju načine valorizacije evenata prvenstveno u turističkim destinacijama kao i njihov kasnije praćenje i izvlačenje koristi u post razdobljima pojedinih velikih evenata.

Zato i smatram da je destination managment jedan od ključnih pokretača i nosilaca razvoja svake turističke regije, donošenje pravodobnih event kalendara njihova promocija usklađivanje na nivou mikro i makro destinacije, izračun njihove ekonomske opravdanosti i rizika u krajnjem slučaju i prikaz ostalih pokazatelja koji su možda značajni kao popratni efekti pojedinog eventa (kultura, ekologija, društvena dobrobit uvjetovana održavanjem pojedinog eventa).

Svi ovi elementi zajedno trebali bi slagati sliku destination managementa pojedinog mikro klastera, klastera regije, županije pa na kraju i Hrvatske.

Takve programe i planove destination managementa mogu provoditi samo timovi stručnjaka koji bi ujedinjenim “brain stormingom” stvarali destination management team, mislim da bi to trebao put razvoja i u našem marketingu kao i u prodaji…..

Smatram da svaka naša “Valamar” destinacija ima neku priču koja je vrijedna truda i ima mogućnost da se razvije u turistički proizvod, no to je možda i manji problem puno veći problem je naći pravu “publiku” koju će taj proizvod privlačiti, a time donijeti koristi nama, a zadovoljstvo i ispunjenje zahtijeva i prohtjeva gosta.

Što stvara priču, poznata priča Poreča i Istre je sportski turizam (za koji mislim da nije ni izbliza iskorišten u odnosu na uvjete i ono što možemo pružiti), poznata priča i program u razvoju su vinski putovi i malvazija, slična je i priča sa maslinovim uljem, sada se razvija i gourmet priča…no sve su to priče koje se koriste “copy paste” programima sličnih regija i destinacija mediterana i ostalih turističkih regija u svijetu.

Mislim da pravu turističku priču može imati svaka mikro destinacija pojedine regije npr. u Poreču: Lanterna, Grad, Funtana, Vrsar…

Npr. Lanterna – Priča o Starorimskoj vili, pomorska lučica pod vodom, arheološko ronjenje, ili u suradnji sa lokalnim muzejom istraživanje uz arheologe, tragovi dinosaura u kampu Solaris koji se mogu povezati s ostalim sličnim tragovima u Istri (kamp Puntižela)…

Ušće rijeke Mirne je ornitološki rezervat… foto safari uz rijeku Mirnu do Motovuna s bezbroj predivnih motiva…

Postoji program Jules Vern u Pazinu kojim se možemo povezati i ići tragovima J.V. uz Limski kanal, letjeti balonom, speleo ture, pješačke ture, itd.

To je samo vjerojatno dio mogućnosti, priče se na osnovu onog što imamo stvaraju marketinški obrađuju i prezentiraju…

Eto to bi bio mali komentar na Vaš članak…

Ovime što se navodi u članku dolazimo do logičnog slijeda radnji koje bi se trebale učiniti kako bi se povećala efikasnost naših web stranica, a što čine već mnoge turističke firme.
Što bi trebalo učiniti :
- Kvalitetno smišljena slika u “prvom licu” ili film koji uvodi onoga koji je gleda direktno u doživljaj tj. ponudu,
- uvođenje “live” slike naših objekata za što postoje svi tehnički preduvjeti bar u Poreču,
- stvaranje i uključivanje naših destinacija u postojeće meteo mreže kojima se gosti i inače često služe, što bi vezano uz “live” sliku dalo vjerodostojnu prezentaciju naših objekta,
- live slike naših plaža i događaja na njima,
- mogućnost prikaza naših apartmana iz zraka, gdje bi gost klikom na pojedini app. birao mjesto svog boravka tj. dobijao kompletnu informaciju o izabranom app. možda i sa mogućnošću slike ili pogleda iz app “360″ stepeni,
- ista varijanta i u “beach managmentu” gdje bi gost birao i rezervirao svoje mjesto na plaži.
itd,…itd, … zbilja imamo velike mogućnosti i potencijale