Kvalitetna cestovna infrastruktura omogućila je da hrvatska obala postane najbliža obala Sredozemlja brojnim zemljama srednje Europe. Pridodaju li se tome i ostali prirodni resursi, Hrvatska predstavlja idealno odredište za kampiranje. Naširoko je poznato da je Hrvatska izrazito prijateljska prema naturizmu koji je dobro prihvaćen duž čitave jadranske obale, pa ne čudi da je visokotiražni talijanski list “Corriere della Sera” Hrvatsku proglasio istinskim „nudističkim rajem“.

Kampisti su vrlo specifična populacija, u pravilu godinama vjerna ne samo destinaciji i kampu, nego čak i parceli unutar kampa koju doživljavaju vrlo emotivno, kao svoju vlastitu. Kampiranje je posljednjih godina doživjelo velike promjene – kampisti već odavno nisu samo gosti koji samo borave pod šatorom, već su to uglavnom gosti visoke platežne moći, koji na parcelu dolaze luksuznim kamperima te često na izvanpansionsku ponudu troše i više nego hotelski gosti.

Vrlo slično se ponašaju i naturisti. U Hrvatskoj danas postoji 19 službenih naturističkih kampova te više plaža uz brojne neslužbene, „divlje“ nudističke plaže. Klijentela naturističkih kampova vjernija je destinaciji, starija i dulje boravi na odmoru od klasičnih kampista. Naturisti su u prosjeku obrazovaniji i imaju viši životni standard, a informiraju se i odlučuju za konačan izbor uglavnom putem preporuka prijatelja.

I dok je broj sve bolje opremljenih tekstilnih kampova u stalnom porastu, ponuda u naturističkim kampovima je oscilirala, premda su i dalje kvaliteta, lokacija, prirodne ljepote i sigurnost značajne prednosti koje koriste njihovoj dobroj prihvaćenosti na europskom tržištu. Kapacitet naturističkih odredišta koji je 2000. godine činio 22% svih kapaciteta u kampovima Hrvatske pao je u 2009. godini na 16%. Broj smještajnih jedinica u naturističkim kampovima smanjio se u istom razdoblju za 24%. Ipak, kada govorimo o broju naturista u Hrvatskoj, statistički podaci pokazuju da se broj noćenja 2008. u odnosu na 2004. smanjio za samo 3%, što znači da je on još uvijek relativno stabilan, s blagom tendencijom pada.

Zašto je došlo do smanjenja naturističkih kapaciteta zadnjih godina? Možda se uzrok može pronaći u činjenici da je nudizam postao dostupan gotovo svugdje pa je sve manje potrebe za “sklanjanjem” u posebne naturističke kampove i naselja. Mišljenja predsjednika nacionalnih naturističkih federacija oko daljnjeg razvoja naturizma mogu se svesti na sljedeće zajedničke odrednice: opasnosti za razvoj naturizma su pad popularnosti nudizma kao pokreta, sve razvijeniji “seksualni” turizam te eventualna nesigurnost gostiju, odnosno diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Posebno treba naglasiti da je demografska struktura naturista loša, odnosno vrlo mali je udio mlađih gostiju i obitelji. Znači li to da su posljednji naturisti članovi “hippy generacije” koja je na zalazu i da ovaj do sada značajni segment hrvatskog turizma nije dugoročno održiv?

Možemo reći da sama definicija naturizma predstavlja i marketinški izazov kojemu u Hrvatskoj ne posvećujemo dovoljno pažnje. Neka od pitanja na koja nemamo prave odgovore su: Možemo li modernizirati i ažurirati pojam naturizma kako bismo ga približili novim generacijama? Kako na novi način komunicirati ideju odmora u potpunom skladu s prirodom? Možemo li redefinirati pravila ponašanja u našim naturističkim objektima kako bi se gosti osjećali sigurniji i manje diskriminirani te kako bi nove generacije naveli da takvoj vrsti odmora daju šansu? Zar ne bi upravo naturizam trebao lako naći svoje mjesto u trendu zdravog života koji je sve više prisutan u današnjoj svijesti turista?

Prilike za zaustavljanje negativnog trenda u Hrvatskoj postoje. One su prvenstveno naše najvažnije komparativne prednosti – prirodne ljepote, čistoća mora i okoliša, ali i sve bolja kvaliteta smještaja i sigurnost okruženja. Uvođenjem dodatnih sadržaja (prvenstveno wellnessa i ostalih relax sadržaja koji su važni za očuvanje zdravlja i kontakt s prirodom) možemo dodatno doprinijeti usporavanju padajućeg trenda. Međutim, nova ulaganja imaju smisla samo ukoliko zaista mogu donijeti nove prihode u naturističkim objektima. Većina ulagača dugoročna ulaganja u tromo naturističko tržište a priori smatraju vrlo rizičnim, što predstavlja dodatnu zapreku razvoju ponude te doprinosi negativnom trendu na tržištu.

No, kada pobliže analiziramo pojedina naturistička središta možemo ustvrditi da upravo oni koji su najviše ulagali u nove sadržaje i kvalitetu bilježe najveći rast prometa. Je li zapravo tajna neuspjeha pojedinih naturističkih središta upravo u tome što nisu na vrijeme ulagali u nudistima važne sadržaje i usluge?

Očigledno, naturizam u svijetu i u Hrvatskoj nalazi se na prekretnici. Možemo li se i koliko dugo nositi s ovakvim izazovima?