
Često puta ćete čuti tvrdnje kako je sustav kategorizacije hrvatskih hotela prestrog. Pretjerujem li? Primjer iz kojeg možete prosuditi sami: dvokrevetna soba u novom hotelu s pet zvjezdica u Hrvatskoj prema važećim propisima mora biti 8 ili čak 11 m² veća od sobe jednake kategorije u Austriji ili Italiji. Dakle, za hotel jednakog kapaciteta potrebno je znatno više kvadrata, što povećava cijenu izgradnje, visinu raznih naknada, troškove održavanja, uređivanja itd. Kako u tim uvjetima postići konkurentnost?
Neke odredbe našeg pravilnika teško je shvatiti, primjerice, u novoizgrađenom (green field) hotelu s četiri zvjezdice obavezna oprema u kupaonici je klasična kada, dok tuš kada može biti samo „dodatna oprema“. Zapitajte se što radije koristite na ljetovanju – kadu ili tuš kadu? Takvi primjeri koji postoje u Hrvatskoj, ali ne i u nama konkurentnim turističkim zemljama, također utječu na našu slabiju konkurentnost.
Godine 2003. napravljena je analiza hrvatskog turizma. Rezultati su bili očekivani. Naše snage bile su zemljopisni položaj, ekologija, kulturno nasljeđe, a nedostaci loš menadžment, percepcija loše kvalitete usluge i smještaja, neodgovarajući izbor događanja, negostoljubivost. Na osnovu analize napravljena je Strategija razvoja turizma do 2010 godine. Donesen je strog Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Mislim da nije dobro što pravilnik ne dopušta izgradnju smještajnih kapaciteta niže kategorije: svi novi kapaciteti moraju biti s najmanje tri zvjezdice, a posljedica je potpuno nestajanje hotela najniže kategorije.
Premda ponuda hotela više kategorije ima svoje prednosti poput podizanja kvalitete usluge i zadovoljstva gostiju, izbacivanje najnižih kategorija nije dobra opcija, jer nećemo imati odgovarajuću ponudu za specifične segmente tržišta, poput budget hotela, posebno traženih u gradovima i među poslovnim gostima. Na taj način zatvaramo vrata trenutno niskobudžetnim segmentima tržišta, koji će s vremenom prerastati u sve zahtjevnije i platežnije goste, dakle, korisnike naših usluga u budućnosti. Vidimo na primjerima drugih država da to funkcionira. To, naravno, ne znači da će uvođenje budget hotela sniziti ukupnu kvalitetu hrvatskog turizma.
Jednom Hiltonu kategorizacija, naravno, nije potrebna, jer gost i bez nje točno zna što dobiva, bez obzira na kojem se kontinentu, u kojem gradu njihov hotel nalazio. Međutim, kategorizacija može pomoći manjim, domaćim brendovima, nedovoljno poznatim na svjetskom tržištu da lakše prenesu poruku o svojoj kakvoći stranom gostu koji prvi put posjećuje neki od hotela.
Ipak, u uvjetima jake strane konkurencije, prvenstveno na Mediteranu te velike mobilnosti gostiju, stroga i zahtjevna kategorizacija pokazuje određene nedostatke. Već u uvodu sam pokazao razliku u kvadraturi sobe u hotelima iste kategorije u Hrvatskoj i primjerice Italiji. Takvih razlika je puno, u pravilu je uvijek naš domaći pravilnik znatno stroži i zahtjevniji. I dok se u Europi rade napori na harmonizaciji kategorizacijskih propisa kako bi se gostu olakšala usporedba dobivenog za određenu cijenu, odnosno usporedba kvalitete hotela u različitim zemljama – poput primjerice udruge Hotrec koja okuplja nacionalne udruge hotelijera zemalja EU, gdje je sedam zemalja pristupilo Hotelstars uniji na način da je donijelo praktično identične propise o kategorizaciji – u nekima zemljama izvan EU koje su nam izravni konkurenti, kategorizacija hotela nije uopće obavezna.
Držim da je ujednačavanje kriterija o kategorizaciji smještajnih kapaciteta imperativ svih zemalja u okruženju i pravi način omogućavanja istih osnovnih uvjeta poslovanja za sve na tržištu. No broj zvjezdica dodijeljen pojedinom hotelu nije sve, jer zvjezdice govore samo o hardveru – ono što nam zvjezdice ne mogu prenijeti je softver – stručnost, obučenost, motiviranost i osmijeh ljudi koji će u tim hotelima biti na usluzi. U tom smislu zajedno s Ministarstvom turizma aktivno participiramo u izradi pravilnika za klasifikaciju kvalitete objekata uvođenjem oznake Q (Quality), što je još jedna potvrda da je brend Valamar sinonim za kvalitetu.
Info o autoru:
Peter Fuchs, predsjednik Uprave, Valamar Hotels & Resorts
Možete ostaviti komentar ili linkati post sa svog vlastitog weba.
Komentirajte


| powered by