U Dubrovniku je, u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik, 24. ožujka ove godine održan drugi međunarodni simpozij “Hrvatsko hotelijerstvo i turizam”, koji je tražio odgovor na pitanje „Kako povećati dodanu vrijednost i osnažiti hrvatsku turističku ponudu?“. U panel diskusijama stručnjaci javnog i privatnog sektora raspravljali su o destinacijskom menadžmentu i kongresnom turizmu. Oko 120 profesionalaca iz hrvatske i austrijske turističke industrije sudjelovalo je na simpoziju, dok su se ministar turizma Damir Bajs, direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić ispričali u zadnji trenutak.
Ne iznenađuje što su svi sudionici simpozija bili jednoglasni oko nužnosti tijesne suradnje hotelijera i lokalne zajednice kako bi se razvili kompleksniji turistički proizvodi u predsezoni i posezoni. Ne želim da ovo zvuči bahato, ali nije nikakav problem dovesti turiste u kolovozu, međutim potrebno je mnogo više umješnosti da se gosti dovedu u predsezoni i posezoni, a da potroše kao u kolovozu. Takve mogućnosti postoje uz, primjerice, razvijen kongresni turizam.
Iskustvo nam potvrđuje da same privatne investicije nisu dovoljne za osvajanje novih poslovnih segmenata. Valamar, ali i ostali hotelijeri su, investirajući ukupno oko 400 milijuna eura, pokazali da polažu velike nade u budućnost Dubrovnika kao destinacije. Međutim, privatna ulaganja u izgradnju novih i obnovu postojećih kapaciteta uspostavljaju samo jedan od preduvjeta s kojima se u pred- i posezoni možemo izboriti za međunarodne poslovne kongrese. Ostali elementi, kao što su prometna i kongresna infrastruktura, rasporedi lokalnih događanja, turistička ponuda izvan hotela i, posebno, prikladna marketinška prisutnost na važnim tržištima – sve to čini zajednički zadatak privatnog i javnog sektora, koji možemo nazvati destinacijskim menadžmentom.
Valamar je pokrenuo inicijativu i iskazao spremnost da stavi na raspolaganje gradu Dubrovniku i Vladi RH urbanističke mogućnosti na Babinom kuku za izgradnju multifunkcionalnog kongresnog centra. Kako je kongresni centar izravno profitabilan samo za državu koja ubire PDV i ostale poreze, jedini mogući način da dobijemo centar je neki od oblika javno-privatnog partnerstva. Uzimajući u obzir da se investicija odradi u razumnim dimenzijama i po razumnom trošku, korist od postojanja kongresnog centra je neupitna. Smatram da su za kvalitetan iskorak u razvoju kongresnog turizma potrebni mnogo manji iznosi ulaganja od onih koje su porezni obveznici platili za rukometne arene koje sada skupljaju prašinu po cijeloj zemlji.
I opet se vraćamo na isti zaključak – za razvoj hrvatskog turizma i razvoj dodatne turističke sezone potrebna nam je nacionalna razvojna strategija turizma i, kao središnji dio strategije, uspostava sveobuhvatnog destinacijskog menadžmenta, makar u najvažnijim destinacijama. Izrada strategije mogla bi potrajati neko vrijeme, a nadamo se manje od 15 godina koliko smo dosad čekali i manje nego koliko čekamo notorne dubinske analize koje je ministar Bajs obećao već deset puta.
U međuvremenu, za uspostavu kvalitetnog menadžmenta u destinaciji potrebna nam je prvenstveno dobra volja i institucionalni okvir počevši od lokalne razine i završno s preustrojem turističkih zajednica na svim razinama. Postojeći sustav je u 15 godina pokazao što je sposoban učiniti s velikom količinom našeg novca – vrlo malo, i mnogo od toga pogrešno. Gotovo svi to misle, ali nitko se ne usuđuje to javno reći. Čak i ne trebate imati dugogodišnje profesionalno iskustvo u međunarodnom marketingu da biste uvidjeli pogreške. Mi smo očito morali dočekati da se naša premijerka naglas požali da “je car gol”. Hvala gospođo Kosor, bili ste potpuno u pravu! Iako, situacija s HTZ-om mnogo je gora nego jedan jeftini seksistički TV spot. Godinama tratimo stotine milijuna i sada, u kriznim vremenima, to boli mnogo jače nego prije. Promjena je nužna.
Možete ostaviti komentar ili linkati post sa svog vlastitog weba.
3 Responses to “Za kvalitetno upravljanje destinacijom potreban je preustroj turističkih zajednica”
Komentirajte
| powered by
“Pitam se” zašto čelnici HTZ-a nisu bili na simpoziju na što Vaš članak daje potpuni odgovor, “car je gol” i to je bit cijele priče, živi se u oblacima i brojevima nekog drugog turizma davno prošlog vremena, a glumi se da se nešto radi, troše se silni novci u nekakve promocije i copy paste projekte, itd.
Prava rješenja su u brzom promptnom reagiranju na zahtjeve tržišta pa ako treba, a trebalo bi biti i korak ispred ostalih…
Nažalost naša turistička vlada još radi i mijenja silne master planove koji skupo plaća i nikad ne provodi do kraja, ako ih i započinje provoditi.
Mislim da je Valamar korak ispred (ako ne i više) te da bi on trebao postati uzor razvoju HTZ-u, te se u potpunosti izdići iz ponude onoga što postoji na nivou Hrvatske te pokazati kako se ulazi i kreće svjetskim turističkim tržištem.
Ja sam turistički radnik,sportski stručnjak i mislim da isto kao što je bitan kongresni turizam,tako je bitan i sportski turizam i turizam sportskih događaja, te znanje iskorištavanja i valoriziranja sportskih evenata, pošto je Hrvatska do sada bila, a i bit će organizator mnogih sportskih manifestacija.
Isto tako je bitna detaljna razrada i priprema praćenja i ostalih evenata koji se događaju u pojedinim regijama ili na nivou cijele Hrvatske te iznaći mogućnosti ekonomske valorizacije takvih evenata, a koji bi ujedno bili i promocija Valamara u cjelini kao i pojedinih destinacija.
Postoje cijele studije koje pokazuju načine valorizacije evenata prvenstveno u turističkim destinacijama kao i njihov kasnije praćenje i izvlačenje koristi u post razdobljima pojedinih velikih evenata.
Zato i smatram da je destination managment jedan od ključnih pokretača i nosilaca razvoja svake turističke regije, donošenje pravodobnih event kalendara njihova promocija usklađivanje na nivou mikro i makro destinacije, izračun njihove ekonomske opravdanosti i rizika u krajnjem slučaju i prikaz ostalih pokazatelja koji su možda značajni kao popratni efekti pojedinog eventa (kultura, ekologija, društvena dobrobit uvjetovana održavanjem pojedinog eventa).
Svi ovi elementi zajedno trebali bi slagati sliku destination managementa pojedinog mikro klastera, klastera regije, županije pa na kraju i Hrvatske.
Takve programe i planove destination managementa mogu provoditi samo timovi stručnjaka koji bi ujedinjenim “brain stormingom” stvarali destination management team, mislim da bi to trebao put razvoja i u našem marketingu kao i u prodaji…..
Prošla su tri mjeseca od simpozija ‘Hrvatsko hotelijerstvo i turizam’; jesu li se dogodili kakvi konkretni dogovori za daljnji rad između sudionika simpozija?
U Dubrovniku su u drugoj polovici svibnja gradonačelnik i novoizabrani čelnik lokalne turističke zajednice pozvali sve važnije vlasnike hotela da se oformi radna skupina i razvije strategija upravljanja destinacijom. Zrinko Kamber, član Uprave menadžment kompanije Valamar hoteli i ljetovališta, sudjeluje u radu skupine od strane grupacije Valamar. Ostaje vidjeti kakav će biti opipljivi ishod ovih napora.
U Istri, neke od najvećih istarskih turističkih tvrtki koje se redovito sastaju kako bi razgovarale o zajedničkim problemima i izazovima, proučavaju model upravljanja destinacijom Umag, koji je ove godine osmislila tvrtka Istraturist bez mnogo upliva lokalnih turističkih zajednica.
Na nedavnom sastanku nas predstavnika turističkog sektora HUP-a s ministrom turizma Damirom Bajsom, ministar se ponovno nije pojavio. Državni tajnik Branko Grgić i ravnatelj Uprave za razvoj turizma Robert Pende koji su umjesto njega došli, s nama su raspravljali o brojnim problemima, uključujući naš zahtjev da se raspravi mogućnost ili nemogućnost da se sadašnja struktura Hrvatske turističke zajednice prilagodi izazovima i zahtjevima suvremenog turističkog tržišta, uključujući i upravljanje destinacijom. Gospoda iz ministarstva predložila su zajednički sastanak s HTZ-om. Hoće li do njega doći i čime će on rezultirati ostaje za vidjeti. Po mojem mišljenju, brza i radikalna reforma HTZ-a preduvjet je bilo kakve pozitivne promjene u hrvatskom turizmu te sumnjam da sadašnja struktura HTZ-a može na ikoji način doprinijeti ovoj diskusiji.